HRIB – Ovo malo gorsko kotarsko naselje, smješteno nedaleko Gerova, proteklih je dana doživjelo novu radost. Njihova mještanka Veronika Reljac u Velikoj Dvorani Katoličko bogoslovnog fakultetu (KBF) Sveučilišta u Zagrebu Veronika Reljac javno je obranila, sa ocjenom izvrstan, svoj doktorski rad, pod naslovom «Pastoral braka i obitelji na iskušenju. Svjetla i sjene postkoncilskog pastorala braka i obitelji u Hrvatskoj (1965. – 2000.).» Doktorski rad obranila je pred peteročlanim povjerenstvom, u čijem su sastavu bili, prof. dr. sc. Josip Baloban, mentor rada, prof. dr. sc. Josip Šimunović, predsjednik povjerenstva za obranu te članovi prof. dr. sc. Pero Aračić, prof. dr. sc. Stijepan Baloban i doc. dr. sc. Ivo Džinić.
Dr. Veronika Reljac rođena je 23. kolovoza 1972. u Ljubljani. Osnovnu školu pohađala je na Hribu i u Gerovu, a srednju školu u Čabru i u Delnicama. U rujnu 1991. upisala je studiji teologije u Rijeci. Studij je završila diplomiravši 27. veljače 1997. U školskoj godini 1996./1997. predavala je vjeronauk u Pomorskoj školi-Bakar. U rujnu 1997. odlazi na poslijediplomski studij pastoralnog bogoslovlja na Papinski institut «Ivan Pavao II.» o braku i obitelji pri Papinskom Lateranskom sveučilištu u Rimu. Magistrirala je 14. ožujka 2000. te postigla akademski gradus magistra teologije u materiji o braku i obitelji. Po povratku u domovinu 2000. djelovala je kao vjeroučiteljica (Scuola elementare «San Nicolo», Osnovna škola Vežica, Graditeljska škola za industriju i obrt Rijeka, Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka), kao tajnica Pastoralnog ureda Nadbiskupije Rijeka i tajnice Odbora za pastoral obitelji, a vodila je i predbračne tečajeva u Riječkoj nadbiskupiji (2001). 2002. odlazi u Caritas nadbiskupije Rijeka gdje pokreće rad i djelovanje «Obiteljskog i bračnog savjetovališta», a istovremeno se uključuje i na edukaciju za obiteljske savjetodavce pod vodstvom Hrvatskog nacionalnog Caritasa i Caritasa Rottenburg. Na Teologiji u Rijeci predaje od 2003. kolegiji «Pastoral braka i obitelji», vodi seminar «Obiteljska savjetovališta-nova ponuda obiteljskog pastorala» i drži izborni kolegiji «Pastoralni rad s ovisnicima.» 2007. Započinje edukaciju iz gestalt psihoterapije pri European Accredited Psychotherapy Training Institute GPTIM Gestalt Psychotherapy Training Institute Malta.
Na povratku iz Zagreba, u opuštenom tonu i svijesna da se riješila jedne velike brige, dr. Reljac nam je u kraćem razgovoru rekla nešto o svom doktorskom radu. „Nakon 5 uvodnih stranica sadržaja rad ima 217 stranica teksta i 22 stranice literature. Istražuje kako je razdoblju nakon Drugog vatikanskog koncila Crkva među Hrvatima doživjela i kako se je odnosila prema koncilskoj misli o braku i obitelji koja nije bila posve nova i drukčija od pretkoncilske, ali je oduševljavala budući da je braku i obitelji priznala do tada nepriznato dostojanstvo i vrijednost. Rješavanje navedenih 6 zadataka uvjetovalo je strukturu radnje. Prvo poglavlje «Teološko shvaćanje braka i obitelji» predstavlja koncilske i postkoncilske dokumente, razotkriva njihov sadržaj i ističe poruke s kojima su oni željeli suočiti pastoralne djelatnike, bračne drugove i članove obitelji, a podnaslovi razlučuju dva izvora tog shvaćanja: «Brak i obitelj prema učenju Drugoga vatikanskog koncila» i «Pokoncilsko učenje o braku i obitelji u papinskim enciklikama, pobudnicama i pismima».
Sržni dio radnje jest drugo poglavlje «Recepcija koncilskog učenja o braku i obitelji u Hrvatskoj», a istražuje do koje mjere je koncilske i pokoncilske dokumente opće Crkve prihvatila Crkva u Hrvatskoj, je li ih je prihvatila s dovoljnim poštovanjem i je li to prihvaćanje urodilo konkretnim postupcima koji po svojoj naravi pripadaju pastoralu braka i obitelji. Nakon ispitivanja idejnog usvajanja koncilskog učenja o braku i obitelji i samog postkoncilskog pastorala braka i obitelji u misli Crkve u Hrvatskoj valjalo je ispitati oblikovanje njegovog djelatnog programa. Rezultati istraživanja zabilježeni su pod dva podnaslova. - Prvi glasi «Recepcija koncilskog učenja na teološko - teoretskoj razini», i ovisna je o pet promicatelja. Čimbenici recepcije na toj teološko-teoretskoj razini jesu: relevantni dokumenti o pastoralu braka i obitelji biskupa Jugoslavije i Hrvatske, različiti studijski skupovi, konferencije i kongresi, kojih je u Hrvatskoj, uistinu bilo puno, različiti simpoziji koji su obrađivali bračnu i obiteljsku problematiku, Teološko-pastoralni tjedni o braku i obitelji u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Obiteljske ljetne škole isusovačkog Instituta za obitelj u Zagrebu. Izloženo gradivo o djelovanju navedenih čimbenika potvrđuje da su oni doveli do svijesti našu Crkvu da je postkoncilski pastoral braka i obitelji novi kategorijalni pastoral u nas u naznačenom vremenu i da traži izgradnju prihvatljivog pastoralnog ustrojstva koje će biti u njegovoj funkciji. O tome je riječ pod drugim podnaslovom poglavlja «Recepcija koncilskog učenja u pastoralnoj praksi Hrvatske Crkve» jer ukazuje na uspostavljeno ustrojstvo postkoncilskog pastorala braka i obitelji. To su predbračni tečajevi u više hrvatskih gradova i biskupija, zatim priručnici za pripravu na brak, katehetski priručnici koji govore o braku i obitelji, pouka roditelja prigodom primanja sakramenata kršćanske inicijacije njihove djece, drukčije poimanje svetkovanja nedjelje i, na kraju, župne tribine s bračno-obiteljskim temama.
Treće poglavlje «Posebna iskušenja za bračni i obiteljski pastoral» ukazuje na mogućnosti pastoralnog djelovanja u teškim i posebnim situacijama i osjetljivo proširuje opseg pastorala braka i obitelji dozivajući u svijest pastoralnu brigu o nepotpunim obiteljima te o onima koje se nalaze u posebnoj životnoj i društvenoj situaciji, čak poziva na «Suočavanje s novim trendovima obzirom na brak i obitelj», npr. na stanja koja s nepravom svojataju naziv braka kao što su: nevjenčana zajedništva, «brak» na probu i istospolne zajednice.
Na sabranom i prosuđenom gradivu drugog i trećeg poglavlja sazdano je četvrto «Pastoralno-teološke konsekvencije i perspektive». Ono stoga može razotkriti uspješne čine pastorala braka i obitelji u Hrvatskoj, ali i neke zahtjeve koji stoje pred njim u budućnosti. „
Stjecanjem doktorata i titule dr. teologije Veronika Reljac nastavila je stazama koje je prethodno utkao Marijan Žagar dr. moralne teologije, koji je rođšen u susjednom mjestu Podgrič, čime su Hrib i župa sv. Leonarda pokazali i dokazali da i u malim sredinama stasaju velikani.
Željko Malnar
