ŽUPA SVETOG LEONARDA HRIB

Župa svetog Leonarda opata osnovana je 1807. godine kada je prvotna kapelanija uzdignuta na čast župe. Njene župne matice dosezale su do 1790. godine. Oslanjajući se na šematizam s početka XX. stoljeća vidljivo je da je ova župa tada brojila 743 duše. U središnjici ili matici živio je 91 stanovnik, a podružnica ili filijala bilo je čak 14 no nigdje nijedne kapele, tek nekoliko raspela. Najudaljenije naselje bilo su 4,5 kilometara udaljeni Kupari (97 žitelja, a zatim slijede 3 kilometara udaljeni Dolari(26) i , Konjci (30), 2,5 km od crkve bili su Lazari (20) i Šafari (30), Podgrič (54) i Srednji Hrib bili su udaljeni 2 km, dok su preostala naselja poput Brezovci (86), Stekluica (76), Putari (52), Markci (50), Mošun (18) i Živci (10) bili bliže.
Iz ove župe crkva je dobila jednog moralistu, doktora moralne teologije, stručnjaka za duhovnost i pisca Marijana Žagar koji je imao mladu misu 6. srpnja 1975. godine u svom rodnom kraju. No ne treba zaboraviti niti drugog mladomisnika s Hriba pok. Ivana Mrle koji je mladu misu imao 1950. godine i umro dosta mlad. Zadnji je on stolovao i upravljao ovom župom na Hribu, a nakon njegove smrti župom upravljaju župnici iz Gerova. Vlč. Mrle je župom Hrib upravljao od 1952.-1961. godine, a na upravu su mu bile povjerene i župe Crni Lug i Razloge. Bio je agilan i silno poletan. Gradio je župni stan kakav je i danas na Hribu , drvene konstrukcije ali udoban i topao na vjetrometini kod sv. Leonarda. Crkvu je obnavljao, prekrio, sve objekte morao je uređivati a tada se uglavnom živjelo od skromnih darova vjernika.
U požarima je stradala sva dokumentacija vezano uz nastanak i život župe, pa se ne može sa određenom sigurnošću rekonstruirati koji su sve župnici radili u ovoj župi. Pronašao sam u nekim zapisima da se 1847. godine spomi9nje Juraj Kvaternik, 1880. g. Juraj Peruzović, 1881.g. Mate Martinčić, 1898.g. Vinko Margan, 1903.i 1914. Matija Majnarić “župnik iz Hriba”, a 1926. godine Jerko Čukli rodom iz Gerova, koji je tu bio sve do 1943.g. kada ga zamjenjuje Jure Matijević. Još se spominju: Jakov Amstadt, Drago Karlo Požun, Josip Pretnar, Ivan Mrle, Ivan Jurković te današnji župnik Ivan Troha..
Zanimljive podatke o ovoj župi našao sam u Šematizmu iz 1902. i 1914.g. U onom prvom spominje se da župa sv. Leonarda pripada čabarskom dekanatu kojemu je tada bio na čelu prečasni vice arhiđakon Rajmund Vlašić konsistorijalni prisjednik Svete Stolice, inače trenutno s funkcijom župnika u Prezidu. Župa je posvećena sv. Leonardu, a od prvobitne kuratije (podružnice) 1808. godine uzdignuta je na rang župe. Spada pod patronat plemenite obitelji D Ghyczy, a u uporabi je hrvatski jezik. Podaci o pastoralnom stanju u župi u navedenim godinama kazuju da je središnjica župe brojila 92 duše (1902.g.) odnosno (91) dušu (1914.g.) . Ukupno je 1902. godine bilo 668 duša a 1914. čak 743. Ne navodi se nijedan inovjerac (tj. osoba druge vjere) a niti nijedan bezvjerac, što znači da je to bila jedna od najboljih župa u čabarskom dekanatu.

Željko Malnar