BOMBARDIRANJE ČABRA U TOKU II. SVJETSKOG RATA

         ČABAR – Tijekom II. svjetskog rata Čabar je u više navrata bombardiran. Zahvaljujući učitelju Andriji Zbašniku iz Čabra koji je razgovarao sa svjedocima navedenih događanja 07. prosinca 1983. godine, danas smo u prilici nešto više saznati o tome. Evo njegovog zapisa:
« U namjeri da spriječe naglo širenje narodno oslobodilačkog pokreta u ovom dijelu Gorskog kotara, Nijemci su poduzeli posebne mjere, a jedna od njih bila je organiziranje zračnog napada na Čabar. Taj zločinački čin izvršen je 10. ožujka 1944. godine. Tog lijepog sunčanog dana, oko 12 sati i 30 minuta, tri njemačka aviona (Rode) naišla su iz pravca Klukovog laza i nakon kraćeg izviđanja započeli bombardirati središnji predio Čabra. Bombardiranje je izvršeno u tri navrata u trajanju od jednog sata. Uz neprestano mitraljiranje na Čabar je bačeno 46 teških granata i preko 500 zapaljivih bombi. U strahovitom razaranju i kasnijem velikom požaru, veći dio čabarske jezgre ostao je razoren, uništeno je 10 zgrada a nekoliko ih je oštećeno. Neke su kuće spašene pravovremenom akcijom mještana. Pored navedenog, uništeno je nekoliko zbirki skupocjenih predmeta, kompletna garnitura glazbenih instrumenata čabarskog kulturno-umjetničkog društva, te glavnina robe iz nekoliko dućana. Ipak, najveća je nesreća bila u tome što su stradali nevini ljudski životi. Poginula je čabarska učiteljica Marija Brovet, zatim spašavajući svoju kravu, na mostu preko Paklenskog jarka smrtno su stradale Antonija Eržen i kćer joj Marija iz Križeve drage. Kod konjušnice jedna je granata usmrtila Franju križa, kočijaša zaposlenog kod industrijalca Vilhara iz Prezida. Neki su bili teže a neki lakše ranjeni. Bombardiranje nije obeshrabrilo Čabrane, mnogi su već istog dana, s punim duhom solidarnosti, organizirano otklanjali posljedice . Za poginule su organizirali zajednički sprovod i sahranili ih na čabarskom groblju.
Dana 19. travnja 1945. godine Čabar je ponovno bombardiran. Ovaj puta učinili su to saveznički avioni koji su imali za zadatak da spriječe naglo povlačenje kvislinških snaga prema zapadnoj granici. Naime, u našem kraju tada su se kraće vrijeme zadržali ćetnici, a upravo narednog dana nastavili su s povlačenjem prema Prezidu iz pravca Čabra i Gerova. Prilikom bombardiranja  nekoliko je zgrada oštećeno, ali je broj žrtava bio veći. Poginuli su: Hudolin Marija, Hudolin Zorka, Ožbolt Franjo, Turk Franjica, Turk Jakob i Turk Nevenka. Istog je dana bombardirano i Gerovo, a veća četnička kolona napadnuta je na relaciji Gorači – Kozji Vrh.
Uništene su kuće: Križev dućan, žandarmerija, Bertelova kuća, Tropetova kuća, Brovetova kuća i dućan, Vrusova kuća, kuća Zdravka Brovet, Husarkina kuća, Pajnićeva kuća, kuća Marije Brovet. Na hotelu oštećena je krovna konstrukcija, djelomično je uništena Pibernikova kuća i Farož. U drugom bombardiranju oštećena je kuća Ožbolt Franje.»   
Šteta je što takvih zapisa nema više, jer bi se time kvalitetnije mogla rasvijetliti određena poglavlja prošlosti ovog kraja i stradanja naroda.

                                                                                Željko Malnar