GEROVO, 27. travnja 2007. godine - U jednom od priloga obrađenih prošle godine osvrnuli smo se na dolazak mladog svećenika Jerka Čuklija, rođenog Gerovčanina, u rodni kraj i župu Gerovo. Tom smo prilikom spomenuli njegovog oca učitelja Josipa Čuklija, a isti se spominje i u prilogu posvećenom Matici Hrvatskoj u čabarskom kraju. Slijedom prikupljenih podataka, a prvenstveno zahvaljujući prof. Gabrijeli Polović iz Kraljevice čije djevojačko prezime Arh označava pripadnost Crnim Lazima i čabarskom kraju,   nastao je ovaj zapis u spomen jednom od značajnijih učitelja koji je radio određeno vrijeme u Tršću a kasnije je otišao u Bakar, gdje je u spomenici tamošnje škole u školskoj godini 1895/96 zapisano slijedeće:
“Dekretom visokog kraljevskog zemaljskog vladinom odjela za bogoštovlje i nastavu od prvog kolovoza 1895. godine broj 11199 pridijeljen je potpisani učitelj, tada u Tršću, Josip Čukli, Mjesnoj nižoj pučkoj školi u Bakru, te mu je povjerena uprava te škole. Pošto drži da je u redu da se u školsku spomenicu ubilježi kratki bar životopis svakog učitelja, koja na školi djeluje, udovoljava tome  s ovo nekoliko slijedećih redaka u krupnijim crtama, te za sada samo za svoju osobu, dočim će za ostalo osoblje drugom zgodom, jer sada još nema podataka.”
Spomenicu škole sam je vodio i u njoj je napisao da se rodio  u gradu Varaždinu dne 31. siječnja 1860. godine. Otac Antun rodom je bio iz Simegha u Ugarskoj a majka Ana rođena Šauer, bivša udova Mužar, bila je iz južne Štajerske. Otac je po zanimanju bio krznar i građanin varaždinski. Pučku je školu počeo pohađati s pet i pol godina. Malu realku završio je u Varaždinu, a četvrti razred velike realke u Zagrebu, gdje je potom prešao u zagrebačku preparandiju, te je osposobljen za učitelja nižih pučkih škola godine 1877. godine. Majku je izgubio već u sedmoj godini života, a oca također prerano, u četrnaestoj godini, kada je bio u IV razredu realke. Za vrijeme školovanja dosta je propatio ali je bio ustrajan i na kraju uspješno okončao školovanje. Već prva molba za zaposlenje uspješno mu je riješena i dobio je posao učitelja u Gerovu s pet stotina forinti godišnje plaće. K tome je dobivao još 40 forinti za sviranje orgulja. Iz dekreta od 10. studeni 1877. godine  vidljivo je da je gerovska  škola tada bila jednorazredna. U Gerovu je bio učitelj dvanaest godina na osobito zadovoljstvo puka,  za što je dobivao brojna priznanja i pohvale ne samo od mještana već i državnih organa, posebice od visoke vlade. Tu se 1882. godine oženio s Vjekoslavom Malnar kćerkom šumara ali je ona nakon deset i pol mjeseci uslijed nesretnog poroda umrla. Drugi se puta oženio 1884. godine s Julkom Vrus iz Gerova. Otpisom Visoke kraljevske zemaljske vlade od 24. rujn a 1889. godine broj 9511. premješten je na susjednu jednorazrednu školu u Tršće a Jakov Krasović dotadašnji učitelj u Tršću premješten je u Gerovo. Kako sam učitelj Čukli piše “povod toga premještaja bijaše neki osobiti u Gerovu zbivši se događaj, a da se taj ovdje ispripovijedi, moralo bi zaći daleko u potankosti. To se ne bi moglo, a da se ne takne u osobe  još danas živuće (misli se na devedesete godine XIX. stoljeća, napomena: Ž. Malnar), što opet ne smije da bude.” Premješten je s istim prihodima koje je imao u Gerovu, premda je u to vrijeme Tršće bilo slabije dotirano. Tu je proveo šest godina, a škola je imala ukupno 180 učenika te je uveo poludnevnu obuku.
Kada je godine 1895. za vrijeme velikih školskih praznika tadašnji predstojnik bogoštovnog i nastavnog odjela presveti gospodin Izidor Kršnjavi pregledavao škole Modruško riječke županije, prošao je i čabarski kotar, te posjetio školu u Tršću, a bili su pozvani i opetovnjaci. Rad Čuklija  ocijenio je  povoljnim uspjehom napretka i  školskim radom uopće   bio je veoma zadovoljan, što je u više navrata isticao. Uslijed toga doznačena je učitelju Čukliju  Visokom naredbom od kolovoza 1895. godine broj 12833 novčana nagrada od dvjesto kruna, a daljnja posljedica bila je što je dodijeljen Pučkoj školi u Bakru.
Kasnije je spomenicu nastavio pisati Čuklijev nasljednik Julije Matković, koji je zapisao:” Ravnatelj Josip Čukli pisao je spomenicu dok ga bolest nije prikovala za krevet i nije mu dala, da prema svojoj vrućoj želji dovrši svoje pripovijedanje prošlih događaja i činjenica koje se odnose na školu. Siromah Josip Čukli par je puta pokušao da nastavi u ovoj spomenici gdje je prestao - nu to mu ne bje suđeno jer je dana 14. veljače 1910. godine umro. Ja nastavljam gdje je moj prednik postao..”
I na kraju jedna napomena. U monografiji “Tršće” izdanoj 1988. godine na stranici 59. u “Popisu učitelja koji su službovali na ovoj školi od njenog osnivanja šk. god. 1862/63. pa do 1962/63.” (misli se na školu Tršće op. Ž. Malnar), navedeno je da je Čukli bio učitelj od 1872.-1883. godine dakle 11 godina, a njegov prethodnik bio je Jakov Krasović (od 1866.-1872.godine). Prema zapisima koje je sam ostavio u spomenici Pučke škole u Bakru to ne odgovara istini jer kako je sam Čukli tamo zapisao rodio se 1860. godine i nije vjerojatno da bi s 12 godina počeo raditi kao učitelj, a posebice kada se uzme u obzir njegov vlastoručni zapis da je “osposobljen za učitelja nižih pučkih škola godine 1877.”. Te godine su još manje vjerojatne ako se u obzir uzmu dekreti Zemaljske vlade kojima je Čukli prvo 1877. godine dobio zaposlenje u Gerovu, a nakon 12 godina premješten je 1889. godine u školu Tršće gdje je radio narednih šest godina, do 1895. godine kada je otišao za ravnatelja niže pučke škole u Bakru. Dakle, realniji je vjerovati, a to potvrđuje sam Josip Čukli i spomenica škole u Bakru, da je u Tršću učiteljevao od 1889. do 1895. godine.  A i poznati putopisac Dragutin Hirc u svojoj knjizi “Gorski kotar” izdanoj 1898. godine u Zagrebu, na stranici 141. vezano uz 1892. godinu spominje svog sudruga Jakova Krasovića. Poznato je da je Hirc imenovan 1873. godine učiteljem u Lukovdolu odakle je poduzimao sad veće sad manje izlete u razne krajeve. Kako sam kaže, “ Od ovdje sam zalazio u Gorski kotar kroz desetak godina, kadgod bi mi to dopustilo vrieme”. Dakle, nije realno da bi Krasovića Hirc spominjao u Tršću a ne u Gerovu ako je tada tamo radio. 
Na starim fotografijama u monografiji nema slike Josipa Čuklija a prvi učitelj čija se fotografija ovdje nalazi je Vjekoslav Polić , koji je naslijedio Čuklija i radio je u Tršću od 1895-1910. godine (barem tako piše ispod njegove fotografije). Jer u samom popisu nakon Čuklija spominju se Vjekoslav Polić i Stjepan Ladešić a umjesto godina navedeni su upitnici ???.  Spominju se i Stjepan Koletić (1900.-1901.), Marica Dean (1901.-??), Drago Telišman (1905.-1910), Ljubica Medved (1907.-1911.).
Željko Malnar