GRIŽA I NEPOZNATA BOLEST NAJČEŠĆI UZROCI SMRTI
U današnje vrijeme svjedoci smo sve većeg broja umrlih osoba, ali i sve više opustjelih naselja. Mjesta gdje se nekada orio dječji smjeh, gdje su obitelji imale po desetak članova, više ne postoje. O njima svjedoče tek stari i derutni objekti. Činjenica je da je područje grada Čabra pa tako primjerice i okolica Tršća mjesto gdje živi sve veći broj starijih osoba, a podaci govore da ih je oko 36 posto starijih od 65 godina. Dakle radi se o osobama podložnim bolestima i umiranju. Defografska kretanja sve su izraženija s negativnih predznakom, a nema garancije da bi se u budućnosti to moglo promijeniti na bolje.
Zanimljivo je zaviriti u stare knjige i vidjeti kakvo je stanje bilo početkom XX. stoljeća i od čega su umirali stari ljudi u okolici Tršća. Bolovali su od brojnih bolesti od kojih su često i umirali. Godine 1900-te od ukupno 67 umrlih osoba u Tršću i okolici kao uzroci smrti spominjana je griža (11 slučajeva), fraz i nepoznato (po 9 slučajeva), difterija u sušica (po 5 slučajeva), starost (4 slučajeva), upala pluća, tifus, guša i prirođene slabosti (po 3 slučaja), otrovanje krvi i grčevi (po dva slučaja), kap guta, mrtvorođeno, ustrijelio se, vodena bolest, kašalj, slabo od porada te krvotok (po jedan slučaj. Naredne, 1901. godine bolesti od kojih su umirali u tršću i okolici bile su: nepoznato (11 slučajeva), staračka slabost (10 slučajeva), sušica (6 slučajeva), prirođena slabost (5 slučajeva), griža (3 slučaja), tifus i vodena bolest ( 2 slučaja) trbušna pošalina, grlica, mrtvorođeno, fraz i upala pluća (sve po jedan slućaj). Zanimljivo je spomenuti da se narednih godina kao bolesti od kojih se umiralo u ovom kraju spominju: još i škrlet, dobrac, zaduhe, zahlipci, tuberkuloza, srčana kap, vručica i grlobolja na što je svakako utjecaja imao i način života ali i nedostatak kvalitetne medicinske usluge.
Iz starih knjiga vidljivo je brojčano stanje žitelja ali i kretanje broja umrlih osoba. Tako saznajemo da je godine 1900. umrlo 67 osoba, naredne je godine bilo 46 umrlih a njihov se broj dalje kretao na slijedeći način. U 1902. godini umrlo je 48 osoba, naredne godine 19, da bi već u 1904.g. broj umrlih bio 36, a zatim 35, 57, 50, 39, 39, 38, 35, 27, 40, 29, 42, 49, 33, 59, 57, 29, 17, 33, 38, 26, 25. U kasnijim godinama broj umrlih je varirao, te je tako primjerice 1927. godine umrlo 29 osoba, 1928. 24 osobe, 1936. 20 osoba, 1939 17 osoba. Iz navedenih je podataka vidljivo da je najveći broj umrlih osoba evidentiran na početku stoljeća (89) a potom slijede 1818. godina s 59 umrlih osoba, te 1906. i 1919. godina s 57 umrlih, dok je najmanje umrlih zabilježeno 1921. i 1939. godine po 17.
U današnje vrijeme sigurno je da je broj umrlih osoba daleko manji, jer je manje i stanovnika a i stručna medicinska pomoć je blizu. Nekada se naime do doktora moralo odlaziti u kilometrima udaljenija naselja, uglavnom pješice i po svakakvom vremenu, a danas je stanje posve drugačije. Ambulante postoje u Čabru, Prezidu, Tršću i Gerovu gdje rade tri doktora i dva stomatologa.
Željko Malnar |