NAZIVI MJESTA, PREZIMENA, ZANIMLJIVOSTI

         Imena pojedinih naselja na području Hriba spominju se različito. Tako su Talijani   Brezovce  zvali "Brezozzi", Dolari su bili "Dolari", Hrib je bio "Colle", Konjci "Conzi", Kupari "Cupa", Lazari "Lazzari", Markci "Marcozzi", Mogušari "Mogussari",  Mošun je bio "Mosum", Podgrič je postao "Pogricci". Putari su  ostali "Putari" a Skednari se ne spominju te pretpostavljam da su oni bili "Hrib". Srednji se Hrib nazivao "Mezzocolle", a Steklice su zvali "Saffari" dok spominjanja naselja Šafari nema. I na kraju Živci su bili "Zivi". Slavko Malnar u svojoj knjizi zabilježio je sva nekadašnja i postojeća naselja i o njima je zapisao slijedeće: pod AUF DEM BERG  on smatra područje Hriba (Gerovskog), BREZOVCI su  ime dobili od breza koje su rasle na tom mjestu. DOLARI su nastali od glagolske imenice "davanje". HRIB predstavlja skup zaselaka na brdovitom tlu iznad Gerova. Nekada imao svoju župu od blizu 800 duša, a sada je jako rijetko naseljen. KONJCI su zaselak na Hribu koji je ime dobio po tome što su uzgajali konje, a za KUPARE je zapisao da se radi o zaselku, najbližem izvoru Kupe i otuda mu ime. LAZARI su po Malnaru ime dobili kada su naplavljene (napravljene) kuće na livadama, lazima, a MARKCI  ime su dobili po Marku, Markecu. MOGUŠARI su ime dobili po prezimenu Magušar, koje se, zbog načina izgovora, transformiralo u Mogušar, dok je Mošun ime dobio od riječi "mosch" u značenju mahovina ali i otpadak. PODGRIČ svoje ime zaslužuje po smještaju pod hribom, gričem a PUTARI po prezimenu Putar. SKEDNARI su središnje mjesto s crkvom Sv. Leonarda. Ime je nastalo od riječi "skeden". To je štala sa spremištem za sijeno. Neki se predak doselio sa "skedna". SREDNJI HRIB je zaselak koji se nalazi između Skednari i Mogušara pa mu otuda ime, dok su STEKLICE ime dobile po staklu koje se pokušavalo proizvoditi u tom kraju. I na kraju ŠAFARI su ime dobili po prezimenu Šafar, tu je bila najstarija katastarska općina u Gorskom kotaru, dok su ŽIVCI ime dobili po ćovjeku koji je bio "živac".
Pokušao sam pronaći i neka druga tumačenja naziva imena pojedinih naselja te sam koristeći rječnik Bratoljuba Klaića  došao do slijedećih spoznaja: AUF DEM BERG je "na brdu", uz BREZOVCE bi se mogla vezati francuska riječ "brise" u značenju povjetarac, lahor, svjež vjetrić, a uz DOLARE latinski."dolor" = bol ili "dolus" =lukavstvo, lukavština a tu je i grčka riječ "dolichos" u značenju dugačak. Grčka riječ "chrysos" znači zlato i ona bi se mogla vezati uz Hrib, dok se uz ime naselja KONJCI može vezati latinska riječ    "conjugare" u značenju sklopiti, svezati, upregnuti zajedno ali i latinska riječ "conjicere" koja znači bacati. Uz KUPARE se može vezati talijanska riječ "coppa" u značenju čaša ali i francuska "coupure" u značenju urez, usjek. LAZARI su ime mogli dobiti po imenu Lazar koji podrijeklo vuče iz hebrejskog "Eleazar" a u značenju "Bog pomaže", dok se uz MARKCE vezuje latinsko ime "Marco" u značenju rođen u mjesecu martu" ali i indoeuropska riječ "mar" koja znači lomiti, kršiti, a ne treba zanemariti niti latinski "Martialis" u značenju koji pripada bogu Marsu. Dakle, Marko bi bio ratnik, ratoboran, silovit, borben, srčan, smion, hrabar i odvažan. Uz MOGUŠARE može se vezati grčka riječ "mogos" = muka, napor i latinska "area" u značenju ravnina, površina, te bi Mogušari mogli biti ravna površina nastala mukotrpnim radom i naporom stanovnika. Za MOŠUN sam našao tumačenje u grčkoj riječi "moschos" u značenju tele, mali bik, a za PODGRIČ u grčkoj riječi "pos, podos" = noga. PUTARI se mogu povezati uz njemačku riječ "Butter" u značenju maslac, ali i latinsku riječ "putare" koja znači misliti, ili u slobodnom prijevodu takozvani, tobožni, zamišljeni. SKEDNARI se mogu vezati uz latinsku riječ "scaevola" u značenju ljevoruki, talijansku "skadenea"= dospjeće, rok isplate tražbenie, talijnasku "Scheda" = listić, tursko ime Skender koje predsjavlja inačicu našeg imena Aleksandar, a možda je nabljiža njemačka riječ "skadanj" u značenju u mlinu, hambaru onaj dio u kojem se drži brašno. Za SREDNJI HRIB nisam našao posebnih riječi, radi se o mjestu koje se nalazi između više brijegova, negdje u sredini, dok se uz STEKLICE može vezati engleska riječ "steak"=odrezak mesa ali i talijanska "stecca": vlakno što spaja dva živca. ŠAFARE se može vezati uz prezime Šafar i njemačku riječ "schaffner" u značenju upravitelj, ekonom na imanju, njemačko prezime "Schaffer" znači stvaratelj, marljiv čovjek,  a možda i tursku riječ "saf" u značenju čist, prav, nevin, dok se uz ŽIVCE može vezati ime Živko, zatim živica ali i karakteristika pojedinih osoba da su živahne, radine. Što je od navedenog istinito i realno ne bi želio sam suditi, a sami mještani sigurno najbolje znaju kako je njihovo naselje dobilo naziv.
Uz Hrib se vezuju brojna prezimena. U knjizi Slavka Malnara našao sam slijedeće osobe:
BUTORAC MILKA, 1907.g. - Skednari, CHOP ANTON, 1778.g. - Hrib, TSCHOP LEONHARD, 1752. g. - Auf dem Berg, ERCUT DRAGUTIN, 1901.g.- Srednji Hrib,  ERENT MARIJA, 1880.g.- Srednji Hrib, FALAČ IVAN, 1952.g.- Mošun, FIŠTREK ANITA, 1972.g. - Skednari, FUČAK MARIJA, 1898.g. - Hrib, GAŠPARAC JURAJ, 1851.g. - Hrib, GAŠPARAC FLORIJAN, 1878.g. - Srednji Hrib, GAŠPARAC SOFIJA, 1878.g. - Steklice, GAŠPARAC JOSIPA, 1878.g. - Živci, JAKLJEVIĆ MARIJA, 1898.g. - Konjci, KLEPAC VJEKOSLAV, 1879.g. - Skednari, KLEPAC KATARINA, 1885.g. - Konjci, KLEPAC MATIJA, 1900.g. - Markci, KOVACZ GABRIJEL, 1878.g. - Kupari, KOVACZ STANKA, 1885.g. - Mošun, KOVACZ VINKO, 1879.g. - Šafari, KOVACZ PETAR, 1902.g. - Steklice, KRULIĆ IZIDOR, 1878.g. - Šafari, KVATERNIK MATILDA, 1879.g. - Lazari, KVATERNIK JOSIP, 1900.g. - Skednari, MALINAR VERBAN, 1778.g. - Hrib, MALNAR JOSIP, 1843.g. - Hrib, MALNAR MATILDA, 1878.g. - Brezovci, MALNAR SLAVOLJB, 1878.g. - Dolari, MALNAR GABRIJELA, 1878.g. - Markci,  MALNAR ŠIMUN, 1878.g. - Putari,  MALNAR GRGUR, 1878.g. - Steklice, MALNAR ZORA, 1878.g. - Šafari, MALNAR DRAGUTIN, 1879.g. - Srednji Hrib,  MALNAR MATIJA, 1901.g. - Skednari, MALNAR BLAŽ, 1904.g. - Lazari, MARKOVCHICH SIMON, 1778.g. - Hrib, MARKOVČIĆ FRANJO, 1903.g. - Konjci, MAUHAR CVETKO, 1928.g. - Podgrič, MERLE TEREZA, 1899.g. - Skednari, MRLE JAKOV, 1902.g. - SKEDNARI, OSMAK ANTONIUS, 1802.g. - Hrib, OŽBOLT FRANCIKA, 1876.g. - Skednari, PAINICH JERNE, 1778.g. - Hrib, PAJNIĆ SREĆKO, 1879.g. - Brezovci, PAJNIĆ MIRKO, 1879.g. - Skednari, PAJNIĆ ĐURO, 1881.g. - Markci, PAJNIĆ ANTUN, 1881.g. - Srednji Hrib, PAJNIĆ JOSIP, 1901.g. - Šafari, PETRIČEK FRANJO, 1936.g. - Hrib, ŠAFAR JOSIP, 1900.g. - Kupari,  ŠTANFELJ TEREZA, 1894.g. - Kupari, ŠTIMAC JOSIP, 1858.g. - Gerovski Hrib, Kupari, ŠTIMAC MATILDA, 1878.g. - Šafari, ŠTIMAC FRANKA, 1879.g. - Skednari, ŠTIMAC AUGUSTIN, 1880. g. - Steklice,  ŠTIMAC JOSIP, 1888.g. - Markci, ŠTIMAC JAKOV, 1900.g. - Mogušari, ŠTIMAC JOSIP, 1900.g. - PUTARI, ŠTIMAC ANTUN, 1902.g. - KONJCI, ŠVAST ZDRAVKO, 1954. g. - Markci, TOMAC FRANJO, 1881.g. - Kupari, TOMAC DRAGUTIN, 1901.g. - Konjci, TURCK MICHAEL, 1778.g. - Hrib, TURK ANTON, 1845.g. - Skednari, TURK FRANJO, 1875.g. - Markci, TURK AUGUSTIN, 1878.g. - Steklice, TURK JOSIP, 1880.g. - Mošun, TURK SLAVOLJUB, 1902-g- - Lazari, TURK FRANJO, 1903.g. - Šafari, VOLF IVAN, 1899.g. - Skednari, VOLF JOSIP, 1900.g. - Brezovci, VOLF IVAN, 1903.g. - Steklice, ŽAGAR VINCENCA, 1878.g. - Srednji Hrib, ŽAGAR BASTIJAN, 1879.g. - Brezovci, ŽONTA IVANKA, 1931-g. - Skednari.
Po Malnaru Butorac je u vezi s butom, dok kod Klaića postoji njem. ruječ "butter"=maslac a uz nju se može vezati latinska "oris"=usta, u slobodnom prijevodu to bi bila osoba s usnama poput maslaca.. Malnar nema objašnjenja za Čopa dok Klaić uz njega  vezuje englesku riječ "chop"=sjeći, dakle to bi mogao biti sjekač ali i mesar. Ercut je po Malnaru nastao od njemačke riječi herc=srce, dok kod Klaića nalazimo na engl. francusku riječ air (er)=zrak, te "cut" komad, dakle u slobodnom prijevodu to bi bio komadić zraka. Prezime Erent je nastalo od njemačke riječi herand=doći, prići dok turska "rende" znači blanjati, strugati a grčka eremos=osamljen, dakle Erent bi bio čovjek koji struga na osami. Po Malnaru Falač je nastalo od hvala, fala a u latinskom jeziku postoji riječ "fallacia" u značenju obmana. Fištrek može biti od njemačke riječi fisch=riba  a njoj se može dodati engl.riječ truck=zamjena, razmjena, dakle Fistrek bi bio osoba koja razmjenjuje dakle prodaje ribu. Po Malnaru Fućak je osoba koja rado fućka (žviždi) a kod Klaića njemačka riječ "fuss" znači noga a ako se njoj dodaje još riječ "sack"=vruće dobiju se vruće noge. Dakle Fućak bi bio osoba s vrućim, toplim nogama. Gašparac po Malnuru nastaje od imena Gašpar dok kod Klaića nalazimo engl. "gasproof" u značenju nepopustljiv. U hebrejskom jeziku Gašpar (Jaspar)  je čuvar blaga, rizničar, nadzornik. Jakljević je po Malnaru nastao od imena Jakov, a kod Klaića sam našao hebrejsku riječ "Iahakob" u značenju "on slijedi Boga" a kada se tome doda latinska riječ "levis"=lagan dobiva se "onaj koji lagano slijedi Boga".Klepac je po Malnaru prezime češkog porijekla a označava onoga koji klepa kosu. S druge strane kod Klaića nalazimo grčku riječ "klepto" u značenju kradem, skrivam.  Kovač je po Malnaru nastao po zanimanju "kovač" dok kod Klaića nalazimo tursku riječ "kovan"=košnica te englesku riječ "coach" u značenju učitelj, trener. Malnar tvrdi da je prezime Krulić nastalo kao nadimak za "kruljavega človeka", dok sam kod Klaića našao latinsku riječ "crusa"=kora i njemačku "leisten"= raditi, znači to bi bila osoba koja izrađuje koru. Kvaternik je po Malnaru nastao od strane mjere "četvrtkinke" ili od "kvatre"=promjena godišnjih doba. Po njemu radi se o nadimku osobe koja nije postila za kvatre. Po Klaiću latinska riječ "quatro" znači četiri, dakle to bi bilo četvrto po redu dijete. Malinar je po Malnaru isto kao i Malnar. Kod Klaića našao sam latinske riječi "malitia"= zloba, zloradost, podmuklost i "narrare"=pričati, pripovjedati, Dakle to bi bila osoba koja loše priča.No postoji i turska riječ "male"=imetak, blago, novac kojoj se može dodati latinska riječ "inanis"=prazan. Dakle, to bi bio čovjek bez novca.  Malnar je kod Malnar "mlinar" a kod Klaića latinska riječ "mollis" znači mek, tih, nježan, blag a ako jos se još doda "narrare"=pričati, pripovijedati, Malnar bi bio osoba koja nježno, blago pripovjeda, priča. No postoji i njemačka riječ "malen"=slikati se.  Markovčić je kod Malnara umanjenica od imena Marko što u latinskom jeziku znači "rođen u mjesecu martu". Mauhar se po Malnaru tumači od riječi "malhar, mauhar" a u značenju "turski neregularni vojnik koji na svoju ruku upada na kršćanski teritorij i vrši pljačku". Za razliku od njega kod Klaića sam našao latinsku riječ "mauritius" u značenju Marokanac, no može biti i tamni, smeđi, crn. Merle, Mrle je po Malnaru boležljiv, slab čovjek a kod Klaića postoji germanska riječ "merlin" u značenju vrsta malenog sokola, a poznati je i čarobnjak po imenu Merlin. Po Malnaru Osmak je osmo dijete u obitelji, dok kod Klaića postoji tursko ime Osman= mladunče divlje guske ali i grčka "osme"=miris. Pajnića Malnar vezuje uz pčelinje košnice, panj, dok kod Klaića postoji ruska rijeć "paja"= pokušaj, čin, čast ali i grčka "peithe" = nagovor.. Malnar smatra da je Petriček umanjenica od imena Petar a kod Klaića latinska riječ "petra"=stijena, kamen. Malnar tvrdi da Šafar dolazi od njemačkog prezimena Schaffer=marljiv čovjek, dok kod Klaića nalazimo njemačku riječ "schaffner" u značenju upravitelj, ekonom na imanju. Malnarov Štanfelj povezuje se s njemačkim "stampfen"=nabijati, tucati, gaziti a kod Klaića postoje njemačke riječi "stanze"=izrađivati predmete i "stand"=stanje, položaj" uz koje se može vezati latinska riječ "felix"=sretan ili turska riječ "fajde"=dobitak, korist. Dakle Štanfelj bi mogao biti osoba koja sretno izrađuje predmete ili proizvodi korist, dobitak. Štimac je po Malnaru izvedeno od njemačkih riječi"stimen"=štimati ili "stimme"=glas, dok je kod Klaića njemački "stimmen"=ugađati, usklađivati, biti skladan, slagati se a "stime"=glas. Švast je po Malnaru prezime njemačkog porijekla, a kod Klaića je njemačka riječ "schweissen"=spajati, ali i "schweiss"= znoj. Tomac je po Malnaru došao iz Kranjske, a kod Klaića postoji grčka riječ "tomos"= komad, režanj ali i aramejska "toma"=blizanac. Malnar tvrdi da je Turk nastao od Gališe koji je došao iz Bosne i dobio nadimak Turek koji se kasnije transformirao u Turk. No kod Klaića postoji turska riječ "turko" u značenju pjesma, popjevka, ali i latinsko grčka "turris"=toranj. Dakle, Turk bi mogao biti osoba koja rado pijeva ali i koja je visoka poput tornja. Volf po Malnaru potječe od njemačke riječi "wolf"= vuk, a to isto tumačenje našao sam kod Klaića. Žagar je po Malnarovom tumačenju nastao od slovenske riječi "žaga"=pila. Slično je kod Klaića no on nastanak tog prezimena vezuje uz njemačku riječ "sage"=pila, dakle Žagar bi bio pilanar, drvorezac. I na kraju Žonta je po Malnaru slovensko prezime, a kod Klaića sam našao ime Džonatan koje je imačica imena Jonatan a ono podrijeklo vuče iz hebrejskog Jeho-nathan u značenju "Bog je dao, Božji dar ali može biti i vjeran prijatelj.
I sada kada smo završili s tumačenjem nastanka pojedinih prezimena, da malo pažnje posvetimo prije navedenim imenima. Njihovo tumačenje nastalo je kao rezultat mog višegodišnjeg istraživanja i prikupljanja nekoliko tisuća različitih imena. Za sada se sve to nalazi u mojoj osobnoj pismohrani. Tumaćenje imena nastaviti ću prema abecednom popisu prezimena, gdje je na prvom mjestu ime Milka. Radi se o inačici imena Radmila, Amalija, Milica, Emilija, Mihaela. Turski "mile, milet"=ćovjek, narod, nacija. fenički !quadmel"=božji sluga, a grčki "kadmilos"=žrtveni sluga. Anton predstavlja inačicu imena Antun, Antonije a nastalo je od latinske riječi "antonius"=prvi, prednji. Leonard je njemačko ime u značenju "jak kao lav" (lat. leo=lav+njem."hart"=jak, hrabar). Dragutin predstavlja izvedenicu imena Karlo (lat. "carus" = drag). Marija je biblijsko ime, hebrejska riječ "mara" znači opora, trpka dok u staroegipatskom jeziku postoji tumačenje da se radi o "onoj koju Bogf voli". U hebrejskom jeziku "Mirjam" znači Marija.Ivan je nastao od hebrejskog "johanan"=Bog je milostiv (jahve=bog+hanah=milostiv). Anita predstavlja inačicu imena Ana (hebrejski "hanah"=milost, ljupkost, turski"ana"=majka. Juraj je nastao od grčjke riječi "georgos"=poljodjelac, ratar dok je Florijan nastao od latinske riječi "florianus"=odličan, bogat, sjajan (flos=cvijet.) Dakle radi se o našem Cvijetku. Sofija je nastala od grčke riječi "sofia"= mudrost, znanje, Dok se nastanak imena Josipa vezuje uz hebrejsko ime "Johosef" (Jo=Jahve, Bog+jasaf=dodati, umnožiti) dakle Bog je dodao, umnožio. Vjekoslav je izvedenica od latinskog imena Alojzije koje korijenje vuće od staronjemačkog "alwisi"= koji sve zna, koji je pametan. No ima i tumačenja da se radi o jednom od brojnih hrvatskih imena nastalih na način da se postojećem imenu dodao nastavak - slav. Katarina je nastala od grčkog imena "Aikatherine" (starogrčki "ai"=uvijek+kathara=čist) dakle ona je uvijek čista. Ime matija nastalo je od hebrejske riječi "matt"=čovjek+"jah"=Jahvem Bog, dakle Božji čovjek, čovjek od Boga. Gabrijel u asirskom jeziku znači također Bođji čovjek, no u hebrejskom jeziku Ga+bri+jel znači Bog je jak. Ime Stanko nastalo je od imperativnog oblika glagola "stati" i predastavlja pravo slavensko ime. Vinko je nastao od latinskog imena Vincentius (vincens=onaj koji pobjeđuje), do tumačenje imena Petar nalazimo u latinskoj riječi "petra"= stijena, kamen, hrid. Izidor je "dar boginje Izide" a Matilda podrijeklo vuče od njemačke riječi ""mechthild"=jaka u borbi, hrabra u ratu. Verban je u stvari Urban (lat.urbs"=grad) čovjek iz grada ili gradski čovjek.Slavoljub je nastao kao složenica slava i ljubav, dakle on bi bio čovjek koji slavi ljubav dakle Ljuboslav, a može biti i složenica imena Slavko i Ljubo.Šimun je izvedenica nastala od grčkog imena Simeon (starohebrejski "simeon"=uslišani). Grgur predstavlja inačicu imena Gregorije (grčki "gregos"=budan, oprezan, pozoran). Zora je inačica latinskog imena Aurora dok u turskom jeziku "zoer, zora" znači jakost, snaga, moć. Blaž je nastao od latinske riječi "lasius"= šepav, onaj koji iskrivljava noge prema vani dok je Simon inačica imena Simeon ( hebrejski=uslišani). Franjo je nastao od starofrancuske riječi "franc"=slobodan a Cvjetko od lat. riječi "floros"=cvijet. Tereza je nastala od grčke riječi "rhera"= lov ali možda i od latinske "teresis"=obrana, zaštita. Jakov je nastao od hebrejske riječi "jaakbokh" (ja=Jahve,Bog+"akebh"=peta) onaj koji ide za Bogom, dok tumačenje imena Anthonius nalazimo u imenu Antun. Francika je inačica imena Franjo, Jernej je nastao od imena Joronim (grčki "hieros"=svet+"onoma"=ime, dakle koji ima sveto ime) a Srećko je nastao od latinskog "Felix"=sreta, blažen.Mirko svoj nastanak vezuje uz latinsku rijječ "mir"=zid ali i latinsku riječ pax, pacis=mir, spokoj, no može se raditi i i izvedenici imena Emerik, Pacifik, Irenej, Fridrich. Đuro je inačica imena Juraj, Franka je inačica imena Franjica, Franjo, A Augustin je nastao od latinske riječi "augustus"= uzvišeni, veličanstveni. Zdravko je nastao od latinske riječi "valens"= zdrav, krepak, a može biti i inačica imena Valerijan, Valentin. Michael je inačica imena Mihael koji je podrijeklo vuče od hebrejskog imena Mi+ha+el=tko je bog, voditelj duša u raju. Vincenca je kod Latina bila pobjednica, Bastijan je inačica imena Sebastijan je u latinskom jeziku "čovjek iz Sebaste" a po grčkoj riječi "sebastos" on je uzvišen, častan, svet, carski, dok je Ivanka nastala od imena Ivan.
I na kraju ovog prikaza da se osvrnemo na knjigu "Političko i sudbeno razdjeljenje i repetitorij prebivališta kraljevine Hrvatske i Slavonije od 1.1.1913. godine gdje su navedene topografske oznake za pojedina naselja i naveden broj stanovnika u njima. Tako su Brezovci tada bili selo s 84 stanovnika a djeca su pohađala pučku školu na Hribu, Dolari su bili selo s 8 stanovnika, Hrib (misli se na Skednare) selo s 63 stanovnika, Konjci selo s 28 stanovnika, Kupari selo s 67 stanovnika, Lazari selo s 26 stanovnika, Markci selo s 36 stanovnika, Mogušatri selo s 10 stanovnikaMošun je bio selo s 25 stanovnika, Podgrič selo s 42 stanovnika, Putari selo s 32 stanovnika, Srednji Hrib selo s 44 stanovnika, Steklice selo s 24 stanovnika, Šafari selo s 26 stanovnika te Živci osamljene kuće s 4 stanovnika.

Željko Malnar