Istražujući zid odnosno kopajući teren na određenoj dubini Mlakar je grebući motikom i odstranjujući sitan kameni krš, kojeg je bilo prilično između kamenja pomiješanog sa zemljom, primijetio neku crnu keramičku pločicu, a pažljivim pregledom sitniša naišao je na još nekoliko sličnih komada veličine 3 do 6 cm i debljine od 8 do 10 mm. Imali su s jedne ali i s obiju strana smeđu glazuru a neki su bili bez nje, kao crna masa s primjesom sitnog bjelkastog pijeska koja je djelovala nekako smolasto. Jedan je komadi po njegovoj procjeni bio očito djelić neke posude. Pored te razbijene grčarije bilo je i nekoliko koščica vjerojatno životinjskog podrijekla, uzdužno razbijenih, da bi se isisala koštana srž, a pronađeno je i mnogo bijelih, spiralnih plosnatih puževih kučica promjera 10 do 20 mm.

Mlakar je tijekom svojih istraživanja bilježio nalaze, te je slijedom toga poznato da je u rujnu 1980. godine pronašao keramiku i istu predao na ekspertizu ravnatelju Narodnog muzeja Ljubljana dr. Petru Petriču. Potom je 11. lipnja 1981. godine na lice mjesta došla stručna ekipa iz Ljubljane koju je predvodio ravnatelj Petrič koja je ustanovila da je na samoj koti 904. bilo naaselje Ilirskog plemena vjerojatno Japoda. Daljnja istraživanja bila su predviđena u 1983. godini. Za keramiku je utvrđeno da potjeće iz razdoblja od 10 do 5 stoljeća stare ere. Dana 05. srpnja 1985. godine ponovno je Mlakar vršio iskopavanja i pronašao keremiku i željeznu konjsku potkovu. Ekspertiza Instituta za arheologiju SAZU u Ljubljani utvrdila je da keramika potjeće iz prapovijesnog razdoblja između 900 i 500 godina stare ere, a potkova vjerojatno iz kasnog rimskog razdoblja, dakle oko 400 godina poslije Krista.

Iz nalaza i izvješća o službenom putovanju slovenskih arheologa u Prezid 11. lipnja 1981. godine razvidno je da su oni u predjelu Vražjeg Vrteca razgledali ostatke iz pretpovjesnog razdoblja, kao i željeznog doba i pod njima Alipašin grob, a nešto dalje i novo otkrivene ostatke rimskog limesa na Gredicama prema brežuljku Straža. U Delcima južno od Prezida nad Mlakama također su evidentirani ostaci zida, a u Praprotnoj dragi, provedena istraživanja od strane Bogdana Mlakara i Antuna Žagara Kramara, nisu rezultirala otkrićem ostataka zida iako je bilo indicija da bi tu trebao prolaziti zid. Istraživajući ostatke zida arheolozi iz Ljubljane utvrdili su temeljem otkrivenih ostataka da je na Vražjem Vrtecu postojalo pretpovijesno naselje okruženo zidom od kamena, a u prilog toga kazivala je i iskopana sonda od strane Bogdana Mlakara. Otkrivena keramika većinom je iz halštatskog doba i pripada razdoblju oko 500 godina prije Krista. A to je potvrdio u svom pismu upućenom Mlakaru dr. Jaroslav Šešal savjetnik arheolog tvrdeći da se radi usitnjenosti ostataka nalaza dade samo utvrditi u grubim crtama da se radi o keramici iz razdoblja od 10 do 5 stoljeća prije Krista i govore da je Vražji Vrtec tada, a vjerojatno i prije, bio utvrđena naseobina.

Željko Malnar