PREZIME MALNAR NAJČEŠĆE U ČABARSKOM KRAJU
ČABAR, 01. srpnja 2008. godine –Jedno od najčešćih prezimena u čabarskom kraju je prezime Malnar. Po mnogima ono je tipično čabarsko i gerovsko prezime. Dosta je zastupljeno i na području Gorskog kotara, što potvrđuje i Antun Burić u svojoj knjizi «Povijesna antroponimija Gorskog kotara» izdanoj u Rijeci 1983. godine. Po njemu, ovo se prezime spominje u 76 naselja a po popisu stanovništva 1948. godine bilo je na drugom mjestu u Gorskom kotaru i nosilo ga je s 734 osoba.. Danas je treće po brojnosti u Gorskom kotaru (ispred su Štimac i Žagar).
Prve tragove nalazimo u Kočevsko reškom urbaru iz 1498. godine kada se u Gerovu spominje Michael Malliner kao imatelj selišta. Prilikom popisa podložnika Petra Zrinskog 1672. godine zabilježeno je više inačica poput Malner, Malinar, Mlinar, Mhiner, što znači da je na ovom području i prije bilo u množini. I u susjednim slovenskim krajevima zabilježeno je dosta rano ovo prezime. U Austriji i Njemačkoj pojavljuje se kao Malner, a u dijelovima Hrvatske pod utjecajem Ugarske nastalo je prezime Molnar. Knezovi Zrinski su od 1651. do 1663. godine u čabarski kraj, za potrebe svoje topionice željeza, dovodili iz njemačke pokrajine Saske rudare, a među njima bilo je i onih s prezimenom Malner. U izdanjima vezanim uz prezimena u Gorskom kotaru i čabarskom kraju spominje se prezime Mallinar, Malinar, Malliner, Malner, Malnar. Prezime Melner pisalo se na njemačkom govornom području, Malinar su pisali Primorci, a kod nas ono je Malnar. Radi se o tzv.»zanimanjskom» prezimenu, dakle prezimenu vezanom uz zanimanje nositelja. Čabarski je kraj poznat kao sredina gdje je u davna vremena na brojnim vodotocima postojalo pedesetak i više pilana, mlinova i kovačnica na vodeni pogon, a po domaće se mlinu kaže «maln», dakle mlinar bi bio «malinar».
U Čabarskom urbaru iz svibnja 1779. godine Malnari, odnosno Malinari,
spominju se u Zagoliku, Raukarima, Crnim Lazima, Tršću, Vrhovcima, Gerovu, Hribu, Kamenskom Hribu, Podstenama, Plešcima, Donjim Žagarima, Okrivju i Goračima, a prva osoba s prezimenom Malnar evidentirana 1741. godine u osobi Joannesa Malnar u Čabru.
Tumačenje nastanka prezimena je različito. Po jednim izvorima radi se o tipično njemačkom prezimenu Melner, u Francuskoj Malnari su «Meunieri» što u prijevodu znači mlinari., no ima i onih koji tvrde da su Malnari u ovaj kraj došli iz Ugarske. I među samim domaćinima ima pristalica različitih tumačenja prezimena, dio njih smatra da potječe od saskih rudara, drugi smatraju da su u ovaj kraj njihovi preci došli iz područja pod upravom Ugarske, no ipak veći dio je za autohtono tumačenje – dakle da su preci nekadašnjih mlinara Osim u čabarskom kraju i Gorskom kotaru, ovo je prezime u različitim pojavnim oblicima zastupljeno i u ostalim krajevima Hrvatske. Uvidom u telefonski imenik za Hrvatsku pronašao sam s prezimenom Malnar ukupno 390 osoba u Rijeci, Čakovcu, Zagrebu, Županji, Crikvenici i brojnim drugim mjestima. Osoba s prezimenom Molnar našao sam čak 402, u Belom Manastiru, Zagrebu, Opatiji, Vinkovcima i drugdje. S prezimenom Malner pronašao sam deset osoba u Zagrebu, Rijeci, Svetoj Iliji, Puli i Varaždinu, dok sam s prezimenom Melner našao samo jednu osobu u Zagrebu.. Dakle preko 800 osoba s navedenim prezimenima nalazilo se u telefonskom imeniku Hrvatske. Među njima ima mnogo inženjera, doktora, arhitekata, sveučilišnih osoba, a po mojoj osobnoj evidenciji među poznate osobe s ovim i sličnim prezimenima spadali su ili spadaju: pok. učitelj Ljudevit Malnar rodom iz Hriba kraj Gerova, koji je djelovao u našem kraju prije II. svjetskog rata a kasnije u Zagrebu. Zatim je tu pok. prof. dr. Miljenko Malnar rodom iz Sela kraj Tršća, dekan Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu. Poznat je novinar, predsjednik Pešćenice i putopisac Željko Malnar čiji preci potječu iz Kupjaka, a poznata operna pjevačica Ljiljana Molnar Talajić korijene vuče iz Lokava. a u riječkoj vokalno instrumentalnoj grupi «Belfast food» nastupa Erik Malnar.
Željko Malnar
Antun Burić: Povijesna antroponimija Gorskog kotara, Rijeka1983.g.
Slavko Malnar: Prezimena u čabarskom kraju kroz stoljeća, Čabar2001.g.
|
