Pitanje kada je stvarno nastalo naselje Plešce do današnjeg dana nije riješeno. Postoje tek neki nagovještaji vezani uz vrijeme nastanka ovog naselja, kao mjesta okupljanja lovaca iz Čabra, a spominje se prezime Wolf vezano uz brigu oko susjednih lovišta. Dok u nekim starim zapisima nalazimo spominjanje 1690. godine i Stalež duša, drugdje se spominju druge godine posebice vezano uz pojedina prezimena i njihovo prvo spominjanje Listajući stare dokumente pronašao sam različite godine u kojima se spominje ovo naselje. Tako u Kočevsko reškom urbaru iz 1498. godine nema spominjanja Plešci među naseljima u dolini Čabranke koja su pripadala župi Gerovo ili župi Osilnica. Pretpostavka je da ili tada nije još ovdje bilo naselja ili se ono možda drugačije zvalo ili je bilo u sastavu nekog drugog naselja. U urbarijalnim spisima sučije Čabar 1774./1803.g. spominje se Simon Kovach iz Plescza i to 1. svibnja 1778.g. Ponovno se vraćam na Stalež duša i 1690. godinu i spominjanje Antuna Paulina koji je kao svećenik u Plešcima bio od 1772.-1784. godine. Dakle, ako je stalež duša bio vođen 1690. godine tada je ovdje netko i živio, a ako je 1772.g. Paulin bio svećenik znači da je tu bilo vjernika.
Prema Burićevoj "Anroponimiji" najranije se u Plešcima spominju Maria Janness i Maria Rajsell (1749. godine) te Joannes Kovacz (1750. godine). Zatim su tu još Helena Kovacz (1760.g.), Martinus Pajnich (1765.g.), Andreas Kuzelle (1775.g.), Bartholomeus Malnar (1782.g.), Antonius Kovač, Petrus Markovčić,  Antonius Muhvić, Mathias Mužina i Joannes Pajnić (svi 1858.gg.),  Blasius Čop (1859.g.), Franciscus Janeš (1860.g.),Antonius Mikolić i Michael Pintar (1861.g.),  Andreas Mihović i Mathheus Mikulić (1866.g.),  Petrus Cimerman (1868.g.), Joannes Pavlić (1872.g.), Georgius Lipovac (1873.g.), Ivan Pavlin (1880.g.),  Anton Husar i Josip Osvolt (1886.g.), Andrija Lunder (1887.g.),  Ivan Murn (1897.g.), Silvestar Petrić (1898.g.), Josip Pršle (1900.g.), Anton Bukovec i Ljubomir Majetić (1902.g.), Ivan Ciganić (1904.g.). Ivan Susović (1906.g.), Dragutin Mikuličić (1912.g.), Željko Brnčić (1914.g.), Vladimir Mezlar (1924.g.), Filip Mezlar (1933.g.), Josip Pibernik (1935.g.),  Josip Ožura (1943.g.), Mladen Koritnik (1944.g.), te Emil Gec (1947.g.).
U Čabarskom urbaru od 8. svibnja 1779. godine spominju se u Plešcima: Ivan Kufele, Simon Kovach Mlajssi, Miho Panich, Mathe Kovac, Verban Sagar, Mikula Turk, Thomas Sagar, Simon Kovach Sztarssi, Thomas Stimacz, Thomas Kovach, Peter Malinar, Jerne Kufele i Jacob Malinar. Zanimljivi su i podaci Igora Karimana vezani uz Komorsku gospoštiju Čabar. U njima se spominje u vremenu od 1787.-1798.godine vinsko podavanje u Plešcima u iznosu od 25 forinti te Regalno pravo točenja u Plešcima za što se plaćalo 41 forintu, a među 24 naselja su i Plešce.  U 1788. godini u Plešcima je bilo 16 kuća koje je nastanjivao isto toliki broj obitelji. Ukupno je bilo 104 stanovnika od čega 47 muškaraca i 57 žena. Navedenih 16 obitelji imalo je 5 konja, 16 volova, 22 krave, 6 ovaca, 31 gusku i 1 košnicu pčela. U Plešcima je živjelo i 14 želira. U Repetitoriju prebivališta od 1.siječnja 1913.g. našao sam podatak da je tada u Plešcima živjelo 183 stanovnika. A vezano uz prezimena u Plešcima vrijedi spomenuti da se u 1997. godini ovdje spominje 41 prezime i to: Andlar, Brnčić, Buneta, Čop, Gašparac, Gec, Janeš, Klarić, Klepec, Košmrlj, Kovač, Križ, Krulić, Kuzele, Kvaternik, Majetić, Malnar, Marenić, Marić, Markovčić, Mlakar, Moravec, Muhvić, Ostojić, Ožbolt, Pajnić, Poje, Pršle, Rinaldo,  Smole, Soderstedt, Šercer, Šoštarić, Štimac, Štimec, Varlaj, Volf, Vukajlović, Turkalj, Zbašnik i Žagar. 

Željko Malnar