GRADNJA POŠTANSKIH CESTA U ČABARSKOM KRAJU

 ČABAR, 06. listopada 2008. godine - O tome kakvo je stanje bilo u čabarskom kraju, vezano uz poštanske ceste, nema značajnijih zapisa. U pojedinim sam knjigama i novinama pronašao zapise o starim karavanskim putovima te gradnji prometnicama koje su povezivale ovo područje sa susjednim krajevima u Hrvatskoj i Sloveniji. Sigurno je da je velikašima a kasnije i trgovcima, bilo u interesu da se prometno približe većim središtima, prvenstveno zbog nabave robe ali i njezinog plasmana. Ima zapisa o gradnji ceste od Crnog Luga prema Gerovu te zatim prema Tršću,   Prezidu i Čabru, ali i iz smjera Broda na Kupi prema Plešcima i dalje za Čabar. A o gradnji ceste od Čabra preko Trave i Drage dalje za Kočevje zapisi su skromni kao i o onoj od Prezida preko Babnog Polja do Starog Trga i Rakeka. Svi ti prometni pravci nekada se bile pješačke staze, zatim kolni putovi, da bi  kasnije njihovom modernizacijom isti dobili odgovarajući značaj.
U Gorskom kotaru pa tako i u čabarskom kraju, prvo su se gradile prometnice lokalnog značaja, a tek od prve polovice XVII. stoljeća sve veća biva potreba  gradnje tranzitnih prometnica između jadranske obale i unutrašnjosti. U XV. i XVI. stoljeću Frankopani grade ceste Mrzla Vodica-Crni Lug-Gerovo te Delnice-Brod na Kupi, a iste su se vezale na postojeće srednje vjekovne prometnice kojima su bili povezani kontinentalni i primorski  frankopanski posjedi. Dok su Zrinski, od prve polovice XVI. do druge polovice XVII. stoljeća, gospodarili Gorskim kotarom, izgradili su cestu Gerovo-Mali Lug-Čabar-Prezid. U to se vrijeme počinje spominjati i prometni pravac dolinom Kupe i Čabranke, dakle od Broda na Kupi preko Osilnice do Plešci i Čabra, , koji se dosta koristio za opskrbu željezara i naselja. Početkom XVIII. stoljeća spoznalo se da se tadašnji putovi ne mogu osposobiti za brži i sigurniji promet i da treba izgraditi nove, bolje. Pojedine dionice putova se rekonstruiraju i održavaju za lokalni promet, druge se napuštaju. Ponegdje su u šumama jedva vidljivi tragovi tih putova: u usmenoj predaji zadržani su i lokalni nazivi kao što je to bio slučaj s Frankopanskim putom  u blizini Lividrage.

U drugoj polovini XIX. stoljeća građene su ceste za kolski promet od Mrzle Vodice preko Crnog Luga, Gerova, Tršća i Parga do Prezida koja je dovršena 90-tih godina XIX. stoljeća te od Zamosta, dolinom Čabranke, na Čabar i Parg, izgrađena godine 1896. i 1897.  Vezano uz gradnju prometnice od Mrzle Vodice prema Prezidu, vrijedno je spomenuti dokument rbr.404. – «Prijedlog c. kr. mjernika Škendera Berdarića glede karolinske i lujzinske ceste» iz 1861.g.U njemu je zapisano slijedeće:» Bivša oblast riečke županije započne jurve na lujzinskoj cesti graditi od Mrzlevodice na Crnilug tom namjerom, da se i dalje, to jest od Crnogluga preko Gerova, Trstja blizu Čabra na Prezid i tja do kranjske medje izvede i usavrši. Nu ta cesta na Crni lug je samo do polo gotova, jer se po njoj sada samo do Crnogluga i to težkom mukom može doprieti, s toga mora siromašni neblizo lujzinske ceste uz Kupu živući puk ili prieko Sniežnika ili pako na Brod udarati, te tako svakako na lujzinsku cestu izaći, gdje se velika cestarina plaća. U kakovu je pako hrdjavu stanju put od Gerova preko Platka i Sniežnika, onaj samo može prosuditi i dokučiti, koj se je barma jedan put onuda vozio, toga lje nikada više nećeš tuda zagledati, jer je svakomu stalo do svojih noguh, plućah i kostih, a zimi je taj put tako bogat sniegom i sniežnimi zapuhi, da više mjesecih prestane svako obćenje i pješke i na kolih. Veliko zlo nadalje nastaje za čabarski kotar, kada Kupa naraste; jer blizu Gasparca, kud se inače prelazi, neima mosta, te tako bez očevidne pogibelji nije se moći s kranjske strane na našu prevažati; u takovu slučaju prisiljeni su Čabranci preko Prezida na Rakek, da kako stranom po željeznici putovati na Rieku, ili preko Kočevja na Brod, da si iz Rieke ili Karlovca pribave, što im treba.». Stoga je Berdarić predložio «da se započeta cesta od Mrzlevodice  do kranjske medje blizu Prezida što prije točno dogotovi; da se preko Kupe pri Gasparcu novi most sagradi, k čemu su Kranjci pripravni polovicu troškovah preuzeti; da se od Broda na Čabar vodeći put, od Broda do Gasparicih i od Zamosta samo do Plešce popravi, i na mjesto onog od Plešce na Čabar vodećeg puta novi put od Plešca do Gerova otvori.»
Postupno se i dalje gradi mreža cesta za javni promet. Između dva svjetska rata gradi se cesta Zamost-Mali Lug (1921.-1923.g.). Radovi su djelomično bili plaćani u naturi zbog nestašice i gladi u Gorskom kotaru. Godine 1934.-1937. djelomice se rekonstruira cesta Gerovo-Prezid od Malog Luga do Tršća. Sedamdesetih godina XX. stoljeća počinje rekonstrukcija i modernizacija jednog od glavnih putova smjera sjever-jug, koji će preko Gorskog kotara bolje povezati Sloveniju s Jadranom. To je cesta od Cerknice preko Prezida-Parga-Gerovo i Crnog Luga te jednim krakom prema Delnicama a drugim prema Mrzloj Vodici i Gornjem Jelenju. Postupno su dovršavane dionice od Prezida preko Parga prema Tršću te od Crnog Luga prema Delnicama, a najteža dionica od Tršća do Gerova završena je 1977. godine. Slijede radovi na potpuno novoj cesti od Parga do Čabra i gradnja tunela iznad Tropeti.      

                                                                        Željko Malnar