ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ IMENA I  PREZIMENA ZNAČAJNIJIH OSOBA

         Uz čabarski kraj i njegov razvoj vezane su mnoge značajne osobe, koje su rođene u našem kraju ili su ovdje živjele. Među prvima spominju se knezovi Zrinski i Frankopani, a kasnije Paravići i Ghyczyi. Danas su to Marijan Filipović kao gradonačelnik, Željko Erent kao njegov zamjenik te Zoranin Kuzele kao predsjednik Gradskog vijeća.  Osim njih vrijedi spomenuti dr. Eduarda Šlajmera, Vjekoslava Čopa, Milana Krasovića, Jerka Čuklija, Ljudevita Malnara, Francisku Poje, Lacka Križa, Jelku Rolih, Ljubomira Hartla, Goranku Vrus-Murtić, Bogdana Koritnika, Vilima Svečnjaka, da spomenemo samo neke od njih. O njihovu značaju za razvoj čabarskog kraja već je dosta toga napisano, a ovaj puta malo ćemo istražiti podrijeklo njihovih imena i prezimena.
Započeti ćemo s nekadašnjim gospodarima čabarskog kraja, Nikolom i Petrom Zrinskim. Ime Nikola dolazi od grčke riječi “nike” = pobjeda i “laos” = narod, dakle u slobodnom prijevodu on bi bio “pobjednik naroda. Za razliku od njega ime Petar vezuje se uz grčko latinsku riječ “petra” u značenju stijena, kamen, hrid. Sinonim je ili istoznačnica s hrvatskim imenom Krešimir. Ime Petar upotrebljava se najčešće u vjerskom kontektu za razliku od Krešimira koji su upotrebljava češće u svjetovnom smislu. Prezime Zrinski najčešće se vezuje uz planinu Zrin. Kasnije je vlasnik čabarske gospoštije postao Josip Matija Paravić. Ime Josip hebrejskog je porijekla. Nastalo je od imena Johosef koje je složenica riječi “Jo”= Jahve, Bog i “jasaf” = dodao je, umnožio. U slobodnom prijevodu glasi “Bog neka doda, umnoži”. Matija također svoj nastanak vezuje uz hebrejske riječi “matt” u značenju čovjek te “Jah (on)” = Jahve, Bog, dakle on bi bio “čovjek od Boga, Božji čovjek”. Prezime Paravić nalazimo u talijanskim oblicima Paravici a još ranije Paravia. U riječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića pronašao sam francusku riječ “paravan” u značenju zaklon, snjegobran. Grčka riječ “para” znači kod, uz, iz, pred, protiv, prema, a kao prvi dio složenice označava pogrešku, prekoračenje, suprotnost, preobražaj, dodavanje. Doda li se istoj lat. “via”=put  dobije se “paravia” u značenju pogrešan put, prema putu, protiv puta i sl. No postoji i njemačka riječ “Witz” u značenju dosjetka, šala, doskočica, dosjetljivost, te bi vezivanjem riječi para i witz nastao “paravitz” ili iz šale, iz dosjetke. Treći velikaš i gospodar čabarskog kraja bio je Nikola pl. Ghyczy. O imenu smo više rekli kod obitelji Zrinski 0pa ću iskoristiti priliku da spomenem jednog drugog Ghyczya - Livia uz kojeg se vezuje pilanarstvo u Lividragi koja je po njemu dobila novo ime umjesto dosadašnje “Krežulna” (krvavi žuljevi). Ime Livio potječe od latinske riječi “lividus” u značenju plavičast, plavkast, modrikast, olovne boje, blijed, pepeljast, ali i zavidan, jalan, pakostan. Postoji i engleska riječ “living” u značenju živjeti. Prezime Ghyczy dolazi nam iz Mađarske gdje su oni bili poznata plemenitaška obitelj.
Da ovu šetnju imenima i prezimenima nastavimo s podacima vezano uz sadašnje vodeće ljude gradske vlasti u Čabru. Prvi među njima svakako je gradonačelnik Marijan Filipović. Ime Marijan ima dvojake izvore porijekla, oba latinska. Po prvome latinska riječ “marianus” znači Marijin, dakle to je jedna od izvedenica biblijskog imena Marija. Druga latinska riječ “marinus” znači morski. Biblijsko ime Marija dolazi od hebrejske riječi “mara”= opora, trpka, a neki tvrde da se u stvari radi o staro egipatskoj riječi u značenju “ona koju Bog voli”. Prezime Filipović nastalo je od imena Filip, koje se transformiralo u obiteljsko Filipov a kasnije u Filipović. Ime Filip korijenje ima u latinskoj riječi “philippus” (grčki”feleo”=volim+hippos=konj, dakle ljubitelj konja). Ovo se prezime kroz prošlost pojavljivalo i kao Philipovich,  Ime Željko nastalo je od latinske riječi “desiderium” u značenju žalja, čežnja, a prezime Erent  po nekima je nastalo od njemačke riječi “herand”= doći, priči. To bi dakle bio došljak, pridošlica. Pojavljuje se još i kao Erend, Herandt, Herant.Ime Zoranin predstavlja inačicu imena Zora (lat. Aurora). No postoji i turska riječ “zor, zora” u značenju jakost, snaga, moć, silovitost. žestina, sila. Prezime Kuzele povezuje se s prezimenom Kezele.  Po Klaićevom “Riječniku stranih riječi” tur. riječ “kuz” znači janje, a grčka “ele” smiluj se. Postoji i grčko ime Helena=sjajna. Kezele je moglo nastati od Kuzele, jer se u našem govoru glas a u mnogo slučajeva izgovara kao e.  Prezime Kuzele ima brojne pojavne oblike kao npr. Kuzelle, Kuzale, Kuzel, Cuzla, Kosele, Kuzule ali i Kufelle. 
Kirurg svjetskog glasa dr. Edo Šlajmer, poznati slovenski liječnik, rođen je u Čabru u sudačkoj obitelji. Ime Edo, Eduard, Edvard  inačica je imena Edmund (staroengleski “ead”= posjed. Kod Klaića sam pronašao njemačku riječ “schleim” u značenju sluz,  te tursku riječ “ar” u značenju sram, stid, sramota a u prenesenom značenju i čast, ponos, obraz, dostojanstvo. Postoji i domaći izraz “šlajmati, žlajmati” u značenju ovijati. Poznati omladinski književnik Vjekoslav Čop rodio se u Gerovu, a veći je dio života proveo radeći u Karlovcu. Ime Vjekoslav jedno je od brojnih hrvatskih imena nastalih na način da se postojećem imenu doda”slav”. No postoji i drugo tumačenje koje nastanak imena vezuje uz latinsko ime Alojzije (staronjemačka riječ “alwisi”= koji sve zna, pametan). Po Klaiću  prezime Čop je engleskog porijekla (chop= sječi). U našem kraju pojavljuje se kao Čope, Chop, Chopp, Ciop, Ciopp, Copp, Csop, Csopp, Cssopp, Tschop, Tschopp, Ziop. Ime Milan inačica je starijeg imena Emilian. U latinskom jeziku postoji riječ “miles” u značenju vojnik. Po jednima prezime Krasović označava lijepog, krasnog čovjeka.  No ima i onih koji tvrde da se radi o čovjeku “koji je došao iz slovenskog Krasa”. U Sloveniji postoji ime Krašovec, a isto se u našem kraju prvi puta spominje 1740. godine kada je u Čabru živio Lucas Krasovacz.  Spominje se i prezime Krassovac, Krassevecz, Krašovac, Krasovac. Jerko Čukli bio je   svećenik u Gerovu a njegov otac Josip učitelj. Ime Jerko izvedenica je imena Jerolim koje je nastalo od grčkih riječi “hieros” = svet, sveti i “onoma”=ime, dakle onaj koji ima sveto ime. O Josipu smo već govorili kod Paravića. Prezime Čukli pojedinci vezuju uz pticu ćuka. Kod Klaića sam pronašao njemačke riječi cuker( “zucker”=šećer), te  cuken (“zucken”=vući, trgati), te tur. riječ “čukur=jama, jaruga, šupljina, udubina, prokop, dolina. Učitelj Ljudevit Malnar rođen je na Hribu nedaleko Gerova a službovao je u Goračima, Tršću i Čabru. Ime Ljudevit potječe od talijanskog “Lodovico” (loda=hvala+vita=život). Postoji još  talijanska riječ “ludere”=igrati se uz koju se vezuje “vita”=život. A prezime Malnar dugo se vremena vezivalo uz njem. Melner ili mađarski Molnar. Melner se pisalo na njemačkom govornom području, Malinar su pisali primorci a kod nas je Malnar. Radi se o tzv. zanimanjskom prezimenu, dakle prezimenu vezanom uz mlinara (maln je po domaće mlin). Kod nas se još spominju Malliner, Mallinar. Franciska Poje ili poznatija kao časna sestra Angela rođena je u Čabru, a službovala je u Zagrebu i drugim krajevima. Smrt je dočekala kao predstojnica samostana u Drinopolju (Edirne). Franciska ili Frančiška udomaćeno je ime, koje porijeklo izvodi od imena Franjo koje je nastalo od staro francuske riječi “franc”= slobodan. Prezime Poje korijen vuče iz slovenskog jezika gdje “poy” označava goniča stoke, seoskog pastira ili po domaće “črejdnika”. No možda se radi o osobi koja je rado pjevala (rado poje). Poje se pojavljuje još kao Poie, Poije, Poy, Poye, ali i Pojer. Lacko Križ rodom je bio iz Čabra a poznat je kao predsjednik Hrvatskog sokolskog društva u vrijeme između dva svjetska rata. Ime je nastalo kao skraćenica imena Vladislav, nastalog od dviju riječi njem. walten”=vladati i “slava”, dakle radi se o slavnom vladaru. A prezime Križ udomaćeno je u ovom kraju. Nekada je to bilo Kriss, Krix, Kris, Krish, Krijs, Krix. Jelka Rolih rođena je u Tršću a poznata je po svom učiteljskom radu ne samo u našem kraju već i van njega. Ime je nastalo kao inačica imena Jelena, Helena, Gabrijela. Grčka riječ “helena” znači baklja, blistavost. Neki tumače da je ime nastalo prema stablu jele. Prezime Rolih dolazi od njemačke riječi “rollen”= valjati, kotrljati. Ljubomir Hartl rođen je u Plešcima a poznat je bio kao inspicijent Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ime Ljubomir izvedenica je imena Ljubo (grčki “phileo”=ljubim, volim) a njemu je dodan nastavak - “mir” što je čest slučaj kod slavenskih imena (Radomir, Desimir, Branimir). Prezime Hartl izvorno je bilo Hartel, a vremenom se slovo e izgubilo. U plešcima se 1893. godine spominje Franjo Hartel. Neki nastanak ovog prezimena vezuju uz papir (hartiju). Naime, grčka riječ “chartes” znači list papira.  Imenu Goranka etimološka podloga je riječ “gora. PO nekima se radi o inačići latinskog imena Montan (“Montanis= goroviti, planinski. Postoji i latinski pridjel “silveris” = goroviti, planinski. Dakle, Goranka bi bila žena iz planine. Mnogi nastanak prezimena Vrus vezuju uz prezime Brus. Turska riječ “brusali”  označava čovjeka iz Bruse, grada u Maloj Aziji. No to je i oznaka za vrstu konca za vezenje. No brus je i kamen za oštrenje noževa, kosa i drugih predmeta.  Prezime Vrus u našem se kraju pojavljivalo i kao  Wruss, Vruš. Nastanak prezimena Murtić vezuje se uz tursku riječ “Murtelza”= odabrani, ali i talijansku “murtela” = mirta. mrća.  Postoji i turska riječ “murted” u značenju odmetnik.  No možda se ovdje radi jednostavno o “malom čovjeku sa Murtera.” Bogdan Koritnik bio je odvjetnik u Čabru, načelnik i poznata javna osoba. Ime dolazi od grčke riječi “teodor”=bogom dani, božji dar. Najjednostavnije tumačenje prezimena je ono koje njegov nastanak vezuje uz korito, dakle to bi bila osoba koja je ovdje došla iz krajeva gdje su se radila korita. Ali i kao sin koritara, osobe koja je izrađivala korita. U naš je kraj došlo iz Koruške i ovdje se udomaćilo. Spominje se još kao Coritnick.
I na kraju da se malo pozabavimo Vilimom Svećnjakom, poznatim akademskim slikarom, koji je djetinjstvo proveo u Čabru. Ime Vilim izvedenica je daleko poznatijeg njemačkog imena Wilhelm (“wilio”=volja+”helm”=kaciga). Osim Vilima u Čabru su se spominjali još Vladimir (1908.g.) i Ivan (1910. i 1022.g.) Svečnjak. Ime Vladimir nastalo je od staronjemačkih riječi “walten”=vladati i “mar”=slavan, a predstavlja izvedenicu imena Waldemar. Ivan porijeklo vuče iz hebrejske riječi “johanan” (Jahve=bog+hannah=milostiv, dakle Bog je milostiv). Dok jedni nastanak prezimena vezuju uz svjećnjak, ima i onih drugih koji korijen nalaze u riječi svetinja, svetinjak, dakle sveti čovjek. Postoji engl. riječ “sweat” u značenju muka, patnja, napor uz koju se može povezati lat.”injicere” položiti, upustiti, umetnuti, ubaciti. Pojavljuje se kao Svećnjak, Svjećnjak, Svječnjak. Uz ovu obitelj vrijedno je spomenuti i Višnju Stupar Poljančić, nećakinju i oporučnu nasljednicu Vilima Svećnjaka, koja je posljednjih nekoliko godina dala nekoliko  donacija gradu Čabru. Po jednima ime Višnja nastalo je prema stablu višnje, no drugi korijen tog imena nalaze u latinskoj riječi "viscum” = imela. Prezime Stupar povezuje se uz vrstu topa (stupa, avar, mužar) dakle on bi mogao biti poslužitelj topa. Latinska riječ “stupor” znači neosjetljivost, bezosjećajnost. No možda bi se nastanak ovog prezimena mogao povezati i uz riječ stupati, te bi ono označavalo osobu koja dobro stupa. Prezime Poljančić udomaćeno je u našem kraju. Radi se o ravno gorskom prezimenu koje su donijeli slovenski doseljenici, a označava čovjeka koji je došao s poljana, uzvisina s obradivim tlom. Slično je slovensko prezime Polanec koji predstavlja čovjeka koji živi na poljanama ili poljani. Neka druga tumačenja vezuju nastanak prezimena Poljančić uz polja, čuvare polja, poljare. Grčka riječ “poly” znači mnogo a ako se uz nju veže grčka riječ “anthos” cvijet dobije se “mnogo cvijeća”. Postoji i grčka riječ “archein”=vladati te latinska “alia”= drugačije, drugim imenom. Ali i grčka riječ “polis”=grad, država, engleska “Poly” kao inačica imena Apolonija, latinska “ancilia”=služavka, sluškinja, službenica te njemačka “anzug”=odijelo. Vežemo li primjerice riječ polis i ancilia dobijemo služavku u gradu, dok polly i anzug daju služavkino, službeničko odijelo. Suprug gospođe Višnje poznati odvjetnik  Borivoj Poljančić rodom je iz Ravne Gore, a svoje ime zahvaljuje imenu Boris (turska riječ “”boru”=truba ili francuska “Bourgeios”=građanin). Tom imenu dan je dodatak - voj kao i u nekim drugim slučajevima (Dobrivoj, Milivoj i sl.). No možda se radi i o složenici riječi boriti se i vojnik, dakle Borivoj bi bio “vojnik u borbi”.
Nadam se da će ova kraća šetnja kroz imena i prezimena poznatih osoba iz čabarskog kraja ili vezanih uz naš kraj ponukati mnoge od vas da se pozabave istraživanjem nastanka vlastitog imena i prezimena. Ja sam prikupljajući godinama različita imena uspio registrirati njih preko dvije tisuće, od čega nešto više od 900 samo u našem kraju. Navedena tumačenja, tek su pokušaj da se nastanak pojedinih imena i prezimena donekle rasvijetli. Sigurno je da postoje i neka druga tumačenja istih, te ovo naprijed navedeno ne treba shvatiti kao naturanje istine drugome.

 Željko Malnar